"Theorizing feminist security studies" je pun naziv predavanja
profesorke Laure Sjoberg, održanog večeras na Fakultetu političkih nauka.
Studije bezbednosti iz feminističke perspektive su, po rečima prof. Sjoberg, mlado i neobrađeno tlo za rad teoretičarki trećeg talasa; predavanje ima nekoliko inspirativnih momenata:
- "Feministička perspektiva: naočare za bolje posmatranje fenomena"
Kao što perspektiva može biti rasna, klasna ili ideološka, može biti i
rodna- bolje rečeno, feministička, jer je ona perspektiva za koju se
smatra da je "rodno neutralna" -sve samo ne neutralna, već vrlo muška,
usuđujem se reći mačo.
Kako žene čine polovinu svetske populacije,
nije potrebno gubiti vreme na "naučno" dokazivanje značaja ženske
perspektive. Na kraju krajeva, postmodernizam u društvenoj nauci je
otvorio Pandorinu kutiju iz koje je izletelo onoliko "JA JA JA MOJ
POGLED JE VAŽAN" koliko je ljudi na svetu; ako je svaka od tih
perspektiva važna, što ne bi bila i ženska?
Feminizam izvlači na površinu fenomene i zločine koji se guraju pod
tepih do te mere da se po njemu saplićemo; bez angažovanja
feministkinja, ratni zločini silovanja, zanemarivanje žena u
međunarodnom pravu, institucionalizovano ugnjetavanje od neodgovarajućih
plata i penzija do
državno orkestriranog podvođenja žena, ostalo bi zanemareno.
- "Secure state VS Insecure citizen"
- "Theorizing feminist security studies: feminist security hand in hand with security studies"
Vreme rata militarizuje vreme mira
uplivom države u privatnost građana, pod izgovorom zaštite države od
terorizma, može se reći imajući u vidu 9/11 i slične nesreće koje su bitno promenile nacionalnu bezbednosnu politiku. Zakoni prilagođeni "stalnoj pretnji terorista" na žene možda utiču bitno drugačije:
feminist security studies su tu da nam ukažu kako.
U slučaju naše države,
feminist security bi skrenuo pažnju na sistemsko ugnjetavanje žena u sivoj zoni zakona i morala (pitanje abortusa); međunarodna zakonska regulativa ove oblasti dobila bi konkretno usmerenje u vidu moćne ručerde koja pokazuje NO-NO državama koje traže finansijsku pomoć a ne regulišu svoje zakone.
Ovom predavanju ne bih dala naročito visoku ocenu, bez obzira na njegovu inspirativnost. Očekivala sam mnogo više od nekoga ko se bavi specifično ovom temom. Umesto teoretisanja, dobili smo uvod u teoretisanje i vrlo malo konkretnih podataka o ovom interesantnom polju istraživanja. U tom smislu se osećam kao žedna prevedena preko vode. Bez konkretnih preporuka šta čitati, čiji rad pratiti, podataka o razvoju ovog polja, ponovo smo prepušteni samostalnom traganju za literaturom.
***napomena: citati su profesorkini, a tekst ispod moj pogled, asocijacije i tumačenje istih.